Kastav

Naš stari grad

Temelj projekta ”Naš stari Grad” zasniva se na korištenju izvornih zapisa koji opisuju kastavske obitelji, svakodnevne prakse, ”arhitekturu” življenja, zanimanja i ostale življene situacije u periodu između dva svjetska rata. Kroničar i autor, Josip Jurinčić (Jože Milin) počinje bilježiti svoja sjećanja već 1936., kada se ”trbuhom za kruhom” morao preseliti izvan svog Grada te s bilježenjem završava 1987. godine u Beogradu. Zapisani materijal autor je prikupljao duži niz godina, bez ambicija da se tekstovi usustave kao literarno djelo, već da budu na raspolaganju kome god u bilo kome trenutku zatrebaju.

Ovo ča zapisujen je z vremena mej dva vela rata va oven stoletje, od početka prvega pa dokle se ni počelo ćutit da je i drugi pred vrati. Zapisujen zato da se ne pozabi. To vreme san proživel doma, va Grade, kod otrok, kod fantina i na kraje kod mladić se do1936. leta kad san moral poć od domi po svete, s trbuhon za kruhon, va službu kod učitelj. Fanj san od tega vremena videl i zapametil i sam doživel, puno mi je tega moja mat povedala i špjegevala a neč i otac. Rad san poslušal ča su stareji povedali, ki put i po skriveć i ono ča j´rabilo al ča ni rabilo čut.

Va to vreme su va našen Grade živeli pravi, stari Grajani, ma su već počeli prihajat i furešti od sake strani i počeli se mešat z domaćemi. Kunfin kontra Italije je storil najveću škodu aš je presekal Kastavšćinu na dva kusa – manji semo, veći tamo.

Va to vreme su se stare grajanske familije počele pomalo zgubljevat, ka prej ka kašneje, pa ih danaska ni jako puno va Grade. Da se te familije ne bi pozabile ću od njih zapisat ča pametin ki su bili, koliko ih je va kuće bilo i kako su živeli, ča su delali. Morda ću kega s ke kući pozabit pomenut – ki to zna će popravit.

Naš Grad je mići i jako star ma se od sakuda s Kvarnera i s Halubja vidi aš je na brege, ki j´malo viši va metreh leg ča je dnevi va lete. Na najvišen meste su mirini ke se zovu Žudika. Ta beseda pride po talijansku “giudicare” ča će reć osudit. Poveda se da su va staro vreme na ten meste mej mirinami finjevali z onemi keh bi graski suci osudili da mu “gre za glavu” ča će reć na smrt. Od Žudiki nazdolun nazidane su, kući kod da bi va nekakoveh štivah, aš ih se nekoliko drži jena za drugu, fanj ih je nazidano na graski zid, je takoveh ke su predelani stari turni, a kuć same za se je jako malo. Mej temi štivami kuć su uske kali, a se j´to skupa stišnjeno va graski zidi, ki se i danaska još dobro poznaju. Se ča je va graskeh zidinah se zove Grad, od kega se jedan del zove Pelini, ono ča je od Voltice zdolun do Fortice se zove Predgradon, pokle pridu kući pul Dukić i na kraje cimiter, kade j´mesta za seh, i Grajani i Vanjšćaki kad njin za tamo poć pride vreme.

Ovo ča san zapisal, pribiran već okol trejset let. Prej dve leta me je natental pokojni Lojzić Zidarić da to uredin i da mu pošajen. San to storil. Škoda ča j’ malo za ten Lojzić nenadano umrl od kolpa, smo mogli skupa još puno česa storit da se pasano ne pozabi. Ovde san pisal šćeto i neto, neka mi ne zameri kigod ako san nastojal vavek napisat istinu. Pišuć ovo nisan računal ni na kakove literarne ambicije, kemu ča z ovega rabi neka slobodno zame koliko mu rabi! Mi je bilo najviše do tega da se ovo z vremena od prej pedeset let….. ne pozabi!

6. setembar 1987. leta,
va Beograde

Čukarica.
Josip Jurinčić (Jože Milin)

Potencijal nastalih zapisa, ne samo u estetskom i sadržajnom smislu, već u smislu proširivanja njihovog karaktera i ulaženja u druge medije potaknuo je razmišljanje o ”oživljavanju” priča o našem starom Gradu. Spomenuti tekstualni zapisi izravno koreliraju s življenom kulturom Kastva u određenom periodu i predstavljaju jedan od rijetkih primjeraka minucioznog bilježenja svakidašnjice na domaćem dijalektu, odnosno kastavskoj čakavštini.

KARTA GRADA

Istražite grad Kastav, njegove priče i obitelji preko interaktivne karte grada.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

Upoznajte kuće, ulice i ljude putem velike zbirke fotografija.

KORISNE POVEZNICE

Proširite istraživanje Kastva i Kastavštine, posjetom predloženih web lokacija.

Upravo kontekst i diskurs u kojima priče nastaju kasnije reproduciraju i umnažaju potencijale i vrijednost istih. Kastavska čakavština, još uvijek predstavlja jedan od temelja kulturnog identiteta Kastva, no imajući na umu trendove i kretanja nastale pod pritiskom suvremenog načina komunikacije: razmjene informacija, roba i ljudi, njezina uporabna vrijednost pomalo slabi. Smatramo važnim senzibilizirati javnost upravo o činjenicama koje dovode do zaključka kako jedan od temelja kulturnog identiteta građanki i građana grada Kastva odumire te je isti nužno dovesti u javni diskurs: u virtualni prostor dostupan svima, a potom i na javne površine, odnosno u fizički prostor grada.

Ukoliko posjedujete bilo kakve dodatne sadržaje: fotografije, dokumente, video zapise, audio zapise i sl. bit će nam veliko zadovoljstvo surađivati s vama, u svrhu upoznavanja javnosti s poviješću našeg Grada i kraja.

© 2020 Kastav - Naš Stari Grad | web dizajn i hosting Tempus media